DISCRIMINATION HUMAN RIGHTS

Ban Ki-Moon:  Za diskriminaciju nema opravdanja!

Sa povećanom globalnom pozornošću na nasilno ponašanje nad pripadnicima zajednice lezbejki, gej, biseksualnih i transrodnih/transseksualnih osoba, postavlja se krucijalno pitanje za svjetsku zajednicu, a to je da li su prava LGBT osoba uključena u naša temeljna ljudska prava. Ovo pitanje polako dolazi u centar pažnje Ujedinjenih Nacija, ali još uvijek nije sasvim jasno koji će stav UN-a proizaći iz povezanosti prava homoseksualaca  sa osnovnim ljudskim pravima. Iz temeljnih dokumenata UN se mogu pronaći neke smjernice. Na primjer, Povelja Ujedinjenih Nacija potiče „Poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve, bez ikakvih razlika“ (Poglavlje I, Članak 1, #3). Isto tako, Opća deklaracija o ljudskim pravima, u Članku 2 navodi: „ Svako ima pravo na sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji, bez bilo kakvih razlika.“ Bez obzira na to, u određenom procentu država članica, koje su se zaklele da će štiti prava svojih građana, istospolne veze su i dalje ilegalne.

„Neko kaže da su seksualna orijentacija i spolni identitet osjetljiva pitanja. Razumijem.  Kao i mnogi iz moje generacije, nisam odrastao razgovarajući o ovom problemu. Ali naučio sam da progovorim  jer su životi u pitanju, i zato što je, prema Povelji Ujedinjenih Nacija i Općoj Deklaraciji o ljudskim pravima, naša dužnost da zaštitimo svačija prava, svugdje.“, izjavio je generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon na Vijeću  za ljudska prava.

Duboko usađeni homofobični i transfobični stavovi, često u kombinaciji sa manjkom pravne zaštite od diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i spolnog identiteta, mnoge lezbijke, homoseksualce, biseksualce i transeksualce (LGBT), svih uzrasta i u svim regijama svijeta, izlažu strahovitom kršenju njihovih ljudskih prava.  Diskirminirani su na tržištu rada, u školama i bolnicama, maltretirani i odbačeni od strane njihovih porodica. Izloženi su fizičkim napadima – pretučeni, seksualno zlostavljani, mučeni i ubijani. U nekoliko zemalja, zakon protiv corss dressinga ( oblačenje odjeće namjenjene suprotnom spolu) se koristi za kažnjavanje transeksualaca na osnovu njihovog spolnog identiteta i izražavanja.  A u nekih 77 država, diskriminirajući zakoni kriminaliziraju intimne, sporazumne istospolne veze – izlažući pojedince riziku od hapšenja, gonjena, zatvora, a u najmanje 55 država čak i smrtnoj kazni.

Od ranih devedesetih u više navrata izražena je zabrinutost od strane UN mehanizama za ljudska prava zbog ovakvog i sličnog kršenja ljudskih prava. Ovi mehanizmi uključuju sporazumna tijela uspostavljenja za nadzor i praćenje država sa međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima, kao i specijalne izvjestitelje i druge nezavisne stručnjake imenovane od strane Vijeća za ljudska prava, da istražuju i izvještavaju o izazovima ljudskih prava.

„Svi bismo trebali biti bijesni kada ljudi trpe diskriminaciju, napad ili čak ubistva samo zato što su lezbijka, homeseksualac, biseksualac ili transeksualac. Svi trebamo da se pobunimo kada je neko uhapšen ili pritvoren zbog toga što nekoga voli ili kako izgleda. Ovo je jedan od najvećih i zanemarenijih izazova za ljudska prava za sva vremena. Moramo to ispraviti! (…) Neki se protive promjenama. Pozivaju se na kulturu, tradiciju ili religiju kako bi odbranili status qou. Takvi su se argumenti koristili i za opravdavanje ropstva, braka sa djecom, silovanja u braku i sakaćenja ženskih genitalija. Poštujem kulturu, tradiciju i religiju, ali ništa od toga ne opravdava uskraćivanje osnovnih ljudskih prava. Moje obećanje lezbijkama, homoseksualnim, biseksualnim i transeksualnim članovima ljudske populacije glasi:  Uz Vas sam. Obećavam da ću kao generalni sekretar Ujedninjenih Nacija osuditi napade protiv Vas i da ću nastaviti sa pritiskom na lidere da ostvaruju napredak.“

Zaštita LGBT osoba od nasilja i diskriminacije ne zahtijeva stvaranje novog seta LGBT – specifičnih prava, niti zahtijeva osnivanje novih međunarodnih standarda o ljudskim pravima. Zakonske obaveze države da zaštiti ljudska prava LGBT osoba su jasno uspostavljene u međunarodnom zakonu o ljudskim pravima, na osnovu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, zatim su te obaveze dogovorene međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima. Svi ljudi, bez obzira na spol, seksualnu orijentaciju ili spolni identitet, imaju pravo da uživaju zaštitu predviđenu međunarodnim zakonom o ljudskim pravima, uključujući pravo na život, sigurnost osoba i privatnosti, pravo na slobodu od mučenja, proizvoljnog hapšenja i pritvaranja, pravo na slobodu od diskriminacije, kao i pravo na slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja.

Suština zakonskih obaveza država u odnosu na zaštitu ljudskih prava LGBT osoba uključuje obaveze da se:

  • zaštite individue od homofobičnog i transfobičnog nasilja,
  • spriječi tortura i okrutno, nehumano i ponižavajuće postupanje,
  • ukine zakon koji kriminalizuje homoseksualnost i transeksualce,
  • zabrani diskriminacija na osnovu seksualne orjentacije i spolnog identiteta,
  • zaštiti sloboda izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja za sve LGBT osobe.

U posljednjem napadu, koji se desio prije nekoliko sati poginulo je najmanje 50 ljudi, dok je 53 povrijeđeno od kojih su mnogi u kritičnom stanju, što ujedno predstavlja najveću masovnu pucnjavu u historiji SAD-a u kojoj je ovoliki broj mrtvih od napada na New York 11. septembra 2001. godine. U Orlandu je uvedeno vanredno stanje poslije napada na noćni klub “Pulse”, označeno kao okupljalište homoseksualaca. Kako strani mediji prenose, napadač nije imao kriminalnu prošlost niti dosije, ali je imao velikih problema sa prihvatanjem postojanja homoseksualne zajednice u svom okruženju.

Ovakvi događaji koji eskaliraju sa gubicima ljudskih života, razlog su neprihvatanje drugih osoba i tuđih ljudskih prava, ili tretiranje tuđih ljudskih prava manje vrijednima.

Kao nevladin sektor, pokretači promjena u društvu, neophodno je da djelujemo u duhu zalaganja za jednakost svih osoba i poštivanje ljudskih prava svih osoba, bez obzira na boju kože, seksualnoj orijentaciji, pripadnost religiji, nacionalnosti i sl., odnosno dužni smo da zaštitimo sve ljude od bilo kojeg oblika diskriminacije i podređenog položaja.

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Add Comment

Click here to post a comment