Preko 550 žena sa Zapada boravi u Siriji
Iako sukob u Siriji traje već tri godine, nesmanjena destrukcija svega što se može uništiti se nastavlja. U ovom sukobu niko ne štedi nikoga, a kao i u svakom ratu najveći gubitnici su obični ljudi i djeca i žene. Sirija je prije sukoba važila za uređenu državu, koja je ostvarila i ekonomski napredak, imala je solidnu infrastrukturu, lijepu morsku obalu, zalihe energenata i važan geostrateški položaj. Od marta 2012. godine gotovo polovina stanovnika Sirije je raseljeno (po procjeni UN-a u Siriji je oko 12 miliona ljudi raseljeno). U tom najkrvavijem sukobu u arapskom regionu, posebno su stradale žene i djeca, koji su uglavnom ostali bez ičega i žive u nekim od kampova u susjednim državama. Oni koji su ostali u Siriji, nebitno na kojem dijelu i koja od strana ga kontroliše, takođe žive u nemogućim uslovima i pod stalnim stresom, preživljavajući ratne traume. Do mnogih područja ne dopire nikakva pomoć i civili su prepušteni sebi.
O toj katastrofalnoj humanitarnoj situaciji mediji vrlo malo pišu, nasjedajući na propagandni rat koji vodi tzv. Islamska država i objavljuju njihove video i foto materijale, koji su u stvari sastavni dio rata, koji se vodi preko medija. U svom tom haosu žene u Siriji su zaista posebna priča i tema o kojoj nerado izvještavaju mediji, a strane u sukobu ne pokazuju interes da se žene i djeca poštede ratnih strahota. Naročito je zabrinjavajuća činjenica da se kraj sukoba u Siriji ne nazire, i da se trogodišnji sukob nastavlja, a time se povećava i period stalne ratne traume za žene i djecu u Siriji. To traumatično iskustvo će sigurno obilježiti nekoliko narednih generacija u Siriji.
Ovaj kratki osvrt na stanje u Siriji i besperspektivnost za srećniju budućnost i uopšte za život žena u Siriji, su kontradiktorni sa pojavom odlaska žena iz zapadnih država, drugih regiona i država, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Po podacima, Međunarodnog centra za izučavanje radikalizma iz Londona (International Centre for the Study of Radicalisation at King’s College, London), u Siriji se nalazi oko 550 žena koje su došle nakon izbijanja sukoba. Većina njih su došle sa stranim borcima, a neke su se priključile istima poslije. Posebno je indikativna činjenica da je jedan broj žena nasjeo na propagandno djelovanje putem društvenih medija, te su indoktrinirane i često obmanute završile u Siriji. Zabilježeno je na desetine slučajeva da mlade, nerijetko maloljetne djevojke završe u Siriji. Većina od njih je razočarana dolaskom u Siriju, jer to nije ono zbog čega su one otišle, ali im je onemogućeno da se vrate. Osnovni motivi odlaska u Siriju su bili shvatanje kao vjerske dužnosti, zatim osjećaj pomaganja stradalnicima u sukobu, kao i avanturistički izazov. Neke od tih žena su se okušale i u borbenim ulogama, kroz angažman u posebnim jedinicama, neke vrste ženske narodne policije.
Po javno dostupnim podacima, žene iz Bosne i Hercegovine počele su odlaziti u Siriju tokom 2013. godine, a do kraja 2014. godine ukupno ih je otišlo oko 34. Neke od njih su otišle iz humanitarnih razloga, u cilju pružanja medicinske i druge pomoći stradalnicima rata u Siriji. Neke druge su otišle kako bi se spojile sa svojim partnerima ili muževima.
Pojava odlaska žena na ratište u Siriju i povratak istih u BiH, je društveni i socijalni fenomen kojem treba pravovremeno prići multidisciplinarno, kako bi se uticalo na smanjenje trenda odlaska žena iz BiH na ratište u Siriju. Takođe je neophodno da se radi na rehabilitaciji žena koje su se vratile iz Sirije i njihovo ponovno uključivanje u zajednicu. Posebno je osjetljivo što su djeca izložena raznim traumama u toku boravka u Siriji i neophodno je da se sa djecom koja se vrate u BiH dodatno radi na njihovoj rehabilitaciji i uključivanju u proces obrazovanja i resocijalizacije.
Neophodno je da se ovom problemu posvete nadležne državne institucije, ali i uz saradnju sa međunarodnim organizacijama, s ciljem zaštite prava žena i djece, obuhvaćene međunarodnim deklaracijama i drugim dokumentima za zaštitu ljudskih prava.
Add Comment