SECURITY

KOLIKO KOŠTA NASILJE I RAT NA GODIŠNJEM NIVOU?!

Razarajući troškovi nasilja kao proizvoda međuljudskih sukoba je predmet sveobuhvatne analize  širom svijeta, a posebno sa finansijskog aspekta; gdje su ekonomski podaci poprilično zapanjujući. Prema  podacima iz 2015.godine indeksa globalnog mira (Global Peace Index – GPI) koje je sakupio Institut za ekonomiju i mir, indirektni troškovi povezani sa nasiljem, globalnu ekonomiju prošle godine koštalo je preko 14 triliona USD. Ti indirektni troškovi uključuju produktivnost, smanjenje potrošnje i troškovi u vezi sa ubistvima, terorizmom, izvršenje ozbiljnih krivičnih djela, kao i seksualnih delikata. Prema sakupljenim podacima, takođe se navodi izvještaju se dalje kaže da ukoliko bi došlo do pada do 10%  nasilja na globalnom nivou, da bi dodatnih 1.43 triliona USD, bilo ubrizgano u globalnu ekonomiju svake godine. Da bi bilo jasnije koliko je usko povezano nasilje i ekonomija na globalnom nivou, upravo ovaj iznos od 1.43 triliona USD, predstavlja skoro šest puta veći iznos od onog iznosa koliki je bio paket pomoći Grčkoj.

Godišnji ekonomski trošak nasilja na globalnom nivou*

Dok državna potrošnja širom svijeta podliježe rezanju troškova, troškovi naoružanja i vojna potrošnja širom svijeta, ipak ne podliježu smanjenu troškova.

Zemlje širom svijeta prošle godine, prema novim podacima koje je objavio Međunarodni institut za istraživanje mira Stockholm (SIPRI), potrošili su preko 1.7 triliona USD na njihove vojske prošle godine. Ključne brojke ukazuju na sljedeće:

SAD je i dalje daleko najveći vojni potrošač, uz prošlogodišnji utrošen budžet na odbranu i oružane snage u  iznosu od 711 biliona USD.
Nakon SAD, slijedeća je Kina, koja je prema procjenama potrošila 143 biliona USD na svoje oružane snage. Kina je povećala svoju vojnu potrošnju od 170% od 2002. godine, navodi se prema istraživanju.
Rusija  je na naoružanje potrošila skoro 72 biliona prošle godine, prevazilazeći Veliku Britaniju ( 62.7 biliona USD), kao i Francusku (62.5 biliona USD). Rusija ima u planu dalji rast, uz nacrt budžeta  koji pokazuje rast u iznos 53% za izdvajanje u svrhe naoružanja i jačanja oružanih snaga.
Indija je od 2002. godine povećala izdvajanja za 66% naoružanja. Pored unutrašnjih sukobe i dugotrajnog spora s Pakistanom koji predstavljaju pitanja od ključne važnosti, Indija posmatra Kinu kao rivala za predstavnika regionalne sile.

Svjetski konflikti i nasilje osim što uništavaju ili ostavljaju trajne posljedice na ljudski život, utiču i na ogromna materijalna uništavanja i prouzrokuju nenadoknadivu štetu po ekeonomiju. Posljedice takvih štetnih uticaja na svojoj koži će osjetiti mnoge generacije koje se još nisu ni rodile i to širom svijeta u zonama sukoba. Tako da moćnici koji olako odlučuju o upotrebi nasilja, koji bez razmišljanja donose odluke o biranju konflikta umjesto mirnog rješenja problema  i sukoba, moraju razmisliti i onome šta ostavljaju iza sebe, kakav nam to svijet i budućnost ostavljaju. Upravo zato ne postoji nikakvo opravdanje što recimo Bashar al Assad koristi hemijsko oružje i tzv. “bombe-burad” da bi gađao gusto naseljena stambena područja, da bi ubijao vlastiti sirijski narod…

 

*(Izvor: http://www.forbes.com/sites/niallmccarthy/2015/10/27/the-annual-economic-cost-of-violence-infographic/)

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Add Comment

Click here to post a comment