CORRUPTION SECURITY

Korupcija u bh. društvu dovodi do destabilizacije demokratije

Korupcija u vlasti – od sukoba interesa do trgovine uticaja ne predstavlja ništa novo. Ali, mjere koje se poduzimaju u efikasnoj borbi protiv toga su ipak nešto novo.

Euronews je prošlog mjeseca objavio izvještaj sa kojim je istaknuta da u slučaju Austrije, kao zemlje u kojoj je demokratija dobro razvijena, da njene politike i njen napredak je još u ranoj fazi. U tom izvještaju o Austriji je istaknuto da u nedavno sprovedenim anketama preko 30% ispitanika i dalje smatra da je prihvatljivo da ponude poklon ili uslugu kako bi dobili nešto zauzvrat od javne uprave ili javnog servisa. Ovaj procenat je znatno viši od prosjeka EU. Između ostalih mjera, Euronews preporučuju da se uspostave pravila potrebna za upravljanje sukoba interesa i kodeks ponašanja, koji su neophodni za regulisanje opšteg ponašanja izabranih zvaničnika.

Samo u ovoj godini, dakle za manje od dva mjeseca, još tri zemlje – Gruzija, Italija i Sjedinjene Američke Države – su u izvještaju iznijele slične preporuke za poboljšanje.

Korupcija nanosi štetu ekonomiji, negativno utiče na potencijal za rast i stvaranje novih radnih mjesta, kako u javnom tako i u privatnom sektoru. To podriva povjerenje u demokratske institucije i ugrožava ljudska prava i vladavinu prava. Korupcija čini naše društvo manje jednakim i fer, društvo u kojem nismo svi jednaki i koje svoje stanovnike tjera na rub siromaštva i socijalne isključenosti.

Dakle, kada su koruptivne prakse prihvatljive ili prolaze nekažnjeno, granica između onoga što je dobro i loše – između onoga što je etički i neetički, ili čak i kada predstavlja zločin – je mutna, maglovita. To dovodi do značajnog slabljenja vjere u demokratske vrijednosti.

Skorašnja događanja u Rumuniji su nas podsjetila da korupcija može uistinu destabilizirati demokratiju i stabilnost društva. Mnogi ljudi u Rumuniji protestuju protiv vladinih planova da odobri pomilovanje zatvorenika i dekriminalizaciju nekih djela kroz hitne uredbe, koje bi mogle oslabiti mjere za borbu protiv korupcije.

Generalni sekretar Savjeta Evrope Torbjorn Jagland je jasno iskazao da prati sva dešavanja, te da je bio u kontaktu sa rumunskim vlastima u vrijeme protesta, i naglasio da je Vijeće Evrope za borbu protiv korupcije formiralo tijelo GRECO – Grupe zemalja za borbu protiv korupcije – koje je na raspolaganju za pružanje svoje ekspertize.

Šta je zapravo GRECO?

Kada je Vijeća Europe – koje sada ima 47 država članica, sa sjedištem u Strasbourgu – nastalo 1949. godine, osnivači države potvrdili svoju predanost individualnoj slobodi, političke slobodi  i vladavini prava: načelima na kojima se zasniva istinska demokratija.

Bilo je potrebno da se uradi mnogo toga u periodu poslije Drugog svjetskog rata i za vrijeme Hladnog rata za ostvarenje tih ciljeva, počevši sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Kada je pao Berlinski zid i kada su se nove države članice pridružile, ujedinjenim naporima se  počelo boriti protiv korupcije. Ministri pravde su se sastali 1994. godine za rješavanje važnih izazova u vezi sa korupcijom. I između 1997. i 2003. godine, država je usvojila niz međunarodnih instrumenata za borbu protiv mita, trgovina uticajem, korupcije u politici i u privatnom sektoru i na međunarodnoj javnosti i poslovnim odnosima. GRECO je osnovan 1999. godine za praćenje provedbe ovih standarda, na temelju uzajamnog vrednovanja i pritiska.

GRECO je do sada završio četiri “evaluaciona kruga” i usvojio više od 180 posebnih evalucionih  izvještaja, uključujući i one navedene, a još veći broj prijava se trenutno analizira.

Zašto su preventivne mjere instrumentalne?

Borba protiv korupcije je nešto poprilično novo u odnosu na politiku ljudskih prava, koje su bile na snazi već nekoliko desetljeća. Na primjer, troškovi u vezi sa korupcijom i poreskih olakšica u mnogim zemljama do međunarodnih standarda su  usvojeni  protiv te prakse.

Govoreći o 9. decembru 2016. – Međunarodnom danu borbe protiv korupcije – predsjednik GRECO-a, Marin Mrčela je naglasio da borba protiv korupcije nije samo pitanje donošenja novih zakona, nego i etike i ponašanja pojedinaca, što podrazumijeva promjenu u srcima i glavama ljudi: a to predstavlja jako težak izazov.

Da bi se prevazišao ovaj izazov, preventivne mjere mogu pomoći u vraćanju povjerenja u institucije: koje se bave nametljivim poklonima i gostoprimstvom ili prakse lobiranjem, prije nego što se pretvore u krivična djela. Javnost treba vidjeti da sumnjive prakse nisu dopuštene, da su efektivni disciplinski mehanizmi na snazi, tako da se zakoni poštuju, a loše ponašanje biva kažnjeno. Izabrani zvaničnici i političke institucije personifikuju autoritet države, njihovo ponašanje ne smije biti ništa manje nego uzorno.images

U tom smislu, preventivne mjere za promjenu stavova prema korupciji i osiguranju integriteta u osnovnim državnim institucijama su prioriteti.  Bez pouzdanih izvršnih, političkih, pravosudnih i pravnih institucija za provođenje, politike borbe protiv korupcije nemaju efekta.

Tako je GRECO odlučio da se ove godine posveti svom najnovijem krugu evaluacija na integritetu i borbi protiv korupcije, određenim mjerama i tijelima za provođenje zakona, koji će upotpuniti rad u odnosu na borbu protiv korupcije u parlamentima i pravosudnim sistemima.

Ono što je potrebno da demokratija napreduje, jeste da društvo mora biti u stanju da vjeruje u državne institucije. Kao što je rekao poznati američki državnik Benjamin Franklin u 18. stoljeću, gram prevencije vrijedi kilogram lijeka.

Korupcija u BiH

Bosna i Hercegovina se prema Indeksu percepcije korupcije Transparency International nalazi na 83. mjestu, od ukupno 176 zemalja, sa ocjenom 39 na skali od 0 do 100, a rezultati pokazuju da posljednjih godina nije zabilježen nikakav napredak .

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) predstavio je rezultate Indeksa percepcije korupcije (CPI) za 2016. godinu, kojim svake godine Transparency International rangira zemlje širom svijeta u odnosu na percipirani nivo korupcije u javnom sektoru.

Poredeći rezultate u posljednjih pet godina, gdje se ocjene kreću od 42 za 2012. i 2013., što je bila najveća ocjena u ovom periodu, do 38 za 2015. i 39. za 2016., vidljivo je da BiH nije napravila nikakav napredak.

BiH poziciju na listi CPI dijeli sa Albanijom, a i dalje se nalazi ispod Hrvatske (ocjena 49 i 55. mjesto), Crne Gore (ocjena 45 i 64. mjesto) i Srbije (ocjena 42 i 72. mjesto), dok su ispod BiH Makedonija, koja je najviše nazadovala u regionu (nalazi se na 90. mjestu, sa ocjenom 37) i Kosovo (ocjena 36 i 95. mjesto).

Ovogodišnji CPI pokazuje da sve više zemalja bilježi nazadak, što pokazuje potrebu za preduzimanjem hitnih mjera u borbi protiv korupcije, posebno u zemljama, kao što je BiH, u kojima sistemska korupcija na najvišim nivoima vlasti vodi sve većoj nejednakosti u raspodjeli moći i bogatstva i jazu između političkih elita i građana.

Korupcija je, takođe, treća najbitnija prepreka za ulaganja u državi. Korupcija se ne može iskorijeniti, ali se može svesti na razumnu mjeru, koja neće ugrožavati funkcionisanje društva. Tako da svakako postoji prostor da se korupcija u značajnoj mjeri smanji u BiH. Većina poslovnih ljudi vidi korupciju kao ogromnu prepreku za poslovanje u BiH, a više od 5% njih je odlučilo da ne ulaže u našu zemlju upravo zbog korupcije. Većina velikih preduzeća uopšte i ne razmišlja o nekim velikim ulaganjima, preciznije, samo petina ili njih 20% ulaže, što znači da se udio onih koji ne ulažu zbog pojave mita približava jednoj četvrtini ili 25 %. Činjenično stanje vezano za korupciju je da dovodi do zloupotrebe sredstava namijenjenih za javnu potrošnju ili pomoć socijalno ugroženima, kao i do značajnih gubitaka prihoda od oporezivanja. Najuopštenije, korupcija dovodi do neefikasnog sprovođenja javnih politika, te neefikasne raspodjele talenata i resursa koji su dostupni ekonomiji. I ponovo se pravi korist na štetu drugih, a istovremeno  se podriva svaki društveni konsenzus o reformama.

Nepostojanje napretka BiH na listi Indeksa percepcije korupcije, jeste zapravo pokazatelj odsustva napretka u bilo kojem reformskom procesu. „Potpuno je jasno da bez napretka u borbi protiv korupcije nije moguće ostvariti napredak ni u ekonomskoj sferi, privlačenju investicija ili reformi uprave ili pravosuđa. BiH nastavlja da se ubrzano kreće vrlo opasnim putem,“ naglasio je Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Odbora direktora TI BiH.

TI BiH je na prezentaciji naglasio da je ključni problem BiH ekstremna prisutnost političke korupcije, što zahtijeva rješenja na nivou političkog sistema, odnosno reformisanje načina na koji funkcionišu političke partije i nosioci javnih funkcija, a poseban prioritet mora biti reforma pravosuđa, koje se suočava ne samo sa pokušajima političke kontrole, već i sa sve većim brojem korupcijskih afera u svojim redovima.

Neminovno je da će korupcija nastaviti da buja u okruženju komplikovanih i poluskrivenih pravila i propisa i neizvijesnosti oko procedura za izadavanje licenci i dozvola, jer upravo složeni i nejasni zakoni i propisi povećavaju mogućnost korupcije.

vlada-kantona-slika

Tim Vlade Kantona Sarajevo za borbu protiv korupcije, u okviru realizacije aktivnosti iz Akcionog plana za borbu protiv korupcije Vlade Kantona Sarajevo 2015 – 2019., nastavio je saradnju sa predstavnicima civilnog društva, s posebnim akcentom na saradnju sa NVO koje mogu pružiti podršku za postizanje što boljih rezultata u ovoj oblasti.

Tim povodom, predsjednik i članovi Tima održali su sastanak sa predstavnicima Centra za društveno istraživanje “Global ANALITIKA”, iz Sarajeva.

Aktivnosti Global Analitike su, pored ostalog, i aktivnosti vezane za istraživanja javnog mnijenja, a jedna od naših programskih aktivnosti je i oblast korupcije. Predstavnici CDI Global Analitika su iskazali punu spremnost za saradnju sa Timom, posebno kada je u pitanju istraživanje sa aspekta sociološke pojave korupcije u našem društvu. Na sastanku su dogovorene buduće zajedničke aktivnosti, s ciljem strateške i efektivne borbe protiv korupcije u našem društvu.

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Add Comment

Click here to post a comment