CYBER SECURITY

Sigurniji Internet za sigurniju budućnost!

Danas je Dan sigurnijeg interneta, koji se obilježava sloganom “Budite promjena: Ujedinimo se za bolji internet”, sa pozivom za sve zainteresovane da se udruže kako bi internet bio sigurnije i bolje mjesto za sve, a posebno za djecu i omladinu.

Tokom posljednjih godina, Dan sigurnijeg interneta (Safer Internet Day) je postao orijentir za sve događaje u online kalendaru sigurnosti. Počevši kao inicijativa EU projekta SafeBorders 2004. godine i preuzet od strane mreže Insafe kao jedna od  najranijih akcija u 2005. godini, za Dan sigurnijeg interneta se pročulo izvan njegove tradicionalne geografske zone i sada se slavi u više od 100 zemalja širom svijeta, na svim kontinentima.

Svake godine Dan sigurnijeg interneta ima za cilj podizanje svijesti o online problemima i bira teme koje odražavaju trenutnu zabrinutost, počevši od cyberbullyinga na društvenim mrežama pa dalje.

sid-2017

Međutim, Dan sigurnijeg interneta se slavi i izvan Evrope. U 2009. godini, uveden je koncept odbora Dana sigurnijeg interneta, da bi ojačao veze sa zemljama izvan mreže i uložio u usklađenu promotivnu kampanju širom svijeta. Oko 70 globalnih SID komisija sada blisko sarađuju sa Koordinacionim timom Dana sigurnijeg interneta, koji je utemeljien u srcu Evropske unije u Briselu.

Google, E-mail, Facebook, Browser (pretraživač), na Vašem laptopu, računarom za stolom, na pametnom telefonu, kao što vjerovatno već znate, Internet sada igra veliku ulogu u našem svakodnevnom životu. Iako je Internet  odličan izvor za istraživačke projekte i ostale informacije, postoje i opasnosti od surfanja na internetu.

Šta je zapravo cyberbulling?

Cyberbullying se odnosi na bilo koju vrstu maltretiranja ili uznemiravanjecyber-bullying-word-art koje se odvija putem interaktivne tehnologije, kao što je mobilni telefon ili pomoću interneta. Iako cyberbullying mnogi roditelji ne vide kao ozbiljan problem, odnosno ne shvataju težinu istoga kao maltretiranje licem u lice. Ovo predsta
vlja dodatnu opasnost, jer stvara mogućnost široko rasprostranjenog i težeg napad na pojedinca. Efekat maltretiranja može biti razoran i cyberbullying može dovesti isključenje vršnjaka iz grupe, viktimizaciju, i javno ponižavanje djeteta ili adolescenta.

Mnogi roditelji su već shvatili da zabrana tehnologije basš i ne pomaže:  postala je dio života i moramo učiti i naučiti našu djecu sigurno koriste Internet. Najbolja stvar koju roditelji mogu učiniti kako bi zaštitili svoje dijete od cyberbullying je da budu informisani o potencijalnim opasnostima, da se pažljivo odnose prema svojoj djeci, i da preduzmu preventivne mjere.

Zašto je cyberbullying toliko opasan?

U svim svojim oblicima, cyberbullying kombinuje razorne efekte sa nekoliko dodatnih efekata jedinstvenih u svom tehnološkim formatu. Ovi faktori uvećavaju osjećaj srama i bespomoćnosti tako da  žrtve iskuse kao krajni rezultat maltretiranje bilo koje vrste.

  • Anonimnost – možete biti zlostavljani od stane stranca ili bliskog poznanika bez da će ikada reći ko je krivac. Nasilnici se mogu osjećati osnaženo pa da kažu i učine destruktivnije stvari, nego što bi licem u lice, kada su u interakciji sa svojim žrtvama putem Interneta.
  • Trajnost – gotovo je nemoguće oslobodite se internetskih uvredljivih materijala koje osoba u cyber prostoru može učiniti dostupnim javnosti, jednom fotografijom, glasinom, ili videom kojeg napravi,koji ostaje zauvijek na internetu.
  • Javnost – cyberbullying može eskalirati i pojedine stvari učiniti dostupnim cijelom svijetu. Sve što je potrebno je da “prijatelj” proslijedi e-mail prijateljima koji će ga dalje proslijediti ili da ponovo postavi ili ponovno podijeli i na taj način će doći do velikog broja ljudi, kojima će biti dostupan u svakom trenutku.
  • Sveprisutnost – cyberbullying te prati kući. Učenici koji su maltretirani u školi mogu naći utočište na drugim mjestima, ali žrtva cyberbullyinga je povezana sa svojim mučiteljem kad god se on ili ona priključen na mobilni telefon ili računar.
  • Veličina publike – koliko ljudi je u mogućnosti da vidi ili pristupi štetnim materijalima dodatno povećava poniženje žrtve.
  • Brzina – kojom brzinom štetna poruka može doći do velike publike također igra veliku ulogu u nanošenju štete za ciljanu osobe.

Zbog toga Vam donosimo 10 zlatnih pravila kako ostati sigurni na internetu:

  1. Nemojte postavljati nikakve lične informacije online – kao što je vaša adresa, e-mail adresa ili broj mobilnog telefona.
  2. Razmislite pažljivo prije objavljivanja Vaših slika ili videa. Kada  stavite Vašu sliku online, većina ljudi može vidjeti i biti u mogućnosti da tu sliku preuzme, te na taj način slika neće ostati samo Vaša.
  3. Čuvajte postavke privatnosti na visokom nivou.
  4. Ne dijelite vašu šifru sa drugima.
  5. Nemojte se „sprijateljiti“ s ljudima koje ne znate.safeeeee
  6. Ne susrećite se s ljudima koje ste upoznali online. Razgovarajte sa svojim roditeljima koji će Vam pomoći ako imate određene
    nedoumice.
  7. Ne zaboravite da se osobe predstavljaju kao drugi, potpuno različiti (15-godišnjak na Facebooku ustvari  može biti i 50-godišnjak).
  8. Razmislite pažljivo o tome što ste rekli prije nego što postavite nešto online.
  9. Poštujte stavove drugih ljudi, čak i ako se ne slažete s drugim stavovima ne znači da treba da budete grubi.
  10. Ako vidite nešto online zbog čega se osjećate neugodno, nesigurno ili zabrinuto: napustite tu stranicu, isključite računar i potražite pomoć od vaših roditelja.

Sigurniji Internet je obaveza svih nas!

Centar za društveno istraživanje “Global Analitika” proteklih godinu dana je realizirao projekat pod nazivom “Zaštita djece i mladih od zlostavljanja na Internetu”, koji je podržan od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Vlade Švicarske, a sve sa ciljem podizanja svijesti i doprinosa prevenciji i zaštiti djece i mladih od ove pošasti koja je zahvatila naše društvo. Ovaj projekat je realiziran na području Kantona Sarajeva, Hercegovačko-neretvanskog kantona i Zapadno-Hercegovačke županije, uključujući gradsko i ruralno područje.

Bosna i Hercegovina je članstvom u UN-u i prihvaćanjem Konvencije o pravima djeteta, kao temeljnog načela zaštite djece, preuzela standard prepoznatljiv kao “najbolji interes djeteta”, što općenito i jest ključno načelo zaštite djece u međunarodnim i regionalnim okvirima. Stoga, zaštita djetetovog najboljeg interesa ovisi od svih nas, uključujući institucionalni okvir i zaštitne mehanizme u saradnji sa nevladinim sektorom, kao i obrazovni sektor i roditeljsku brigu. Prevencija i suprostavljanje cyberbullingu mora imati karakter sveobuhvatnog pristupa, gdje i lokalna zajednica, i roditelji i škola, ali i nadležne institucije moraju prepoznati svoju ulogu u zaštiti djeteta od bilo kojeg oblika nasilja. Ono što nasilje na internetu, odnosno cyberbulling izdvaja od drugih oblika nasilja, posebno u školi, jeste činjenica da ono ne prestaje odlaskom djeteta kući. Iz tog razloga, današnji roditelji ne prepoznaju problem cyberbullinga niti mu pridaju dovoljno pažnje, s obzirom da ni oni sami nisu imali takva iskustva dok su pohađali školu. Naši roditelji, ako su i bili izloženi vršnjačkom nasilju, u smislu izrugivanja, gurkanja i sl, trpili bi nasilje dok su u školi, ali cyberbulling ne prestaje kada odete kući, već traje, i dok ste u školi, i kada ste na izletu, ili na odmoru sa vašim roditeljima, jer ste stalno online.

Djeci i mladima opasnost najviše vreba od uvjerenja da se njima to ne može dogoditi jer se znaju zaštiti i sigurno koristiti internet, a pri tome informatička (ne)pismenost roditelja dodatno doprinosi nekontrolisanom korištenju cyber prostora. Do ovih podataka smo došli analiziranjem rezultata istraživanja i izmjerenih skala i stavova ciljane grupe, koje je realizirano na području tri kantona, u posljednjih godinu dana.

15696547_633592586847333_1232447264_o

Djeca i mladi su izložena opasnostima najčešće od njima poznatih ljudi, najčešće njihovih vršnjaka. Istraživanjem smo došli do podataka da učenici provode od četiri do šest sati dnevno koristeći internet. Upravo ta nekontrolisana upotreba u kombinaciji sa nedovoljnim znanjem i informisanosti o opasnostima koje vrebaju u cyber prostoru omogućavaju zlostavljanje putem Interneta. Dijete može postati žrtva direktnim ili indirektnim putem (plasiranjem kompromitirajućih sadržaja, ličnih podataka koji se lahko mogu zloupotrijebiti). Iako ne treba zanemariti mogućnost da dijete može postati i zlostavljač tako što prepozna internet kao kanal putem kojeg može ventilirati svoje frustracije i nezadovoljstvo, odnosno zlostavljati svoje vršnjake ili nekoga iz svoje sredine.

Analizom rezultata istraživanja zaključili smo da je djecu, roditelje i nastavno osoblje škola neophodno kontinuirano educirati o problematici zlostavljanja putem Interneta, o opasnosima koje vrebaju u cyber prostoru. Djecu i mlade je potrebno dodatno educirati o načinima zaštite i sigurnijeg korištenja Interneta i društvenih mreža. Na odraslima je  – roditeljima, nastavnicima, stručnjacima – da postanu osjetljivi na ovaj ozbiljan problem i ne dopuste da nasilje, toliko prisutno u društvu, živi u školskim hodnicima i među djecom, s ciljem sprječavanja posljedica nasilja na razvoj djece. Nastavno osoblje i roditelje neophodno je educirati kako da prepoznaju posljedice nasilja kod djece u njihovom ponašanju, kao i kako pravilno i pravovremeno reagovati na njih. Svaka škola može uspostaviti sisteme prijavljivanja, sa jasnim koracima kome se i kako nasilje prijavljuje. Prepoznavanjem, zaustavljanjem i sprječavanjem nasilja pružamo djeci pomoć da prevladaju posljedice nasilja, šaljemo im jasnu poruku da nam je njihova dobrobit važna i da živimo u društvu koje ne toleriše nasilje ni u kojem obliku.

Kao doprinos stvaranju sigurnijeg društva i kreiranja sigurnije cyber okoline, Centar za društveno istraživanje “Global Analitika”  je 27. januara organizirao konferenciju pod nazivom „Zaustavimo nasilje na Internetu“.

Preporuke koje smo usvojili na konferenciji, predstavljaju prijedloge ne samo za roditelje i škole, već i za nadležne institucije. Ove preporuke će biti distribuirane svim nadležnim institucijama i predstavnicima vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou.

Roditelji i nastavno osoblje škola se ne može samostalno educirati, već je potrebno u koordiniranoj saradnji i podršci nadležnih institucija i nevladinog sektora omogućiti im edukaciju i dodatno usavršavanje nastavnog osoblja. Za suzbijanje i prevenciju nasilja među djecom i mladima, neophodna je saradnja vladinog i nevladinog sektora, kao i pravosudnog i obrazovnog sistema.

Monitoring naših preporuka vršićemo samostalno uz saradnju svih onih sa kojima smo prethodno sarađivali, u smislu da smo omogućili da nas kontaktiraju stručni saradnici i nastavno osoblje škola, ukoliko primijete potrebu za reagovanjem u njihovoj školi. Takođe usvajanjem naše generalne preporuke, pokretanjem kampanje-inicijative za osnivanje specijalizirane ustanove “Centar za zaštitu djece i mladih BiH“, najprije ćemo osigurati podršku nevladinog sektora u BiH, te potom raditi na daljoj promociji i osiguranjem zakonskog osnova za istu.

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Add Comment

Click here to post a comment